<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>World Council of Churches Archives - He Taonga Tuku Iho</title>
	<atom:link href="https://anglicanhistories.org/tonga/wananga-category/world-council-of-churches/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://anglicanhistories.org/tonga/wananga-category/world-council-of-churches/</link>
	<description>Anglican &#124; Local &#124; Global &#124; Histories</description>
	<lastbuilddate>Fri, 04 Apr 2025 01:21:46 +0000</lastbuilddate>
	<language>to</language>
	<sy:updateperiod>
	hourly	</sy:updateperiod>
	<sy:updatefrequency>
	1	</sy:updatefrequency>
	

<image>
	<url>https://anglicanhistories.org/wp-content/uploads/2024/05/site-icon-150x150.png</url>
	<title>World Council of Churches Archives - He Taonga Tuku Iho</title>
	<link>https://anglicanhistories.org/tonga/wananga-category/world-council-of-churches/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Lynn White Jr. and the Origin of Care for God’s Creation in the World Council of Churches</title>
		<link>https://anglicanhistories.org/tonga/wananga/lynn-white-jr-and-origin-of-care-for-gods-creation-in-the-world-council-of-churches/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Imelda]]></dc:creator>
		<pubdate>Mon, 02 Dec 2024 22:32:53 +0000</pubdate>
				<guid ispermalink="false">https://anglicanhistories.org/?post_type=wananga&#038;p=3223</guid>

					<description><![CDATA[<p>Rev. Dr. Laiseni Liava’a continues his bilingual series, reflecting on the role of Lynn White as prophet for the World Council of Churches.</p>
<p>The post <a href="https://anglicanhistories.org/tonga/wananga/lynn-white-jr-and-origin-of-care-for-gods-creation-in-the-world-council-of-churches/">Lynn White Jr. and the Origin of Care for God’s Creation in the World Council of Churches</a> appeared first on <a href="https://anglicanhistories.org/tonga">He Taonga Tuku Iho</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em><small>Jusepe de Ribera, ‘St. Francis of Assisi’, 1642, 200cm x 162 cm, oil on canvas, Royal Monastery of San Lorenzo de El Escorial, <a href="&quot;https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Saint_Francis_of_Assisi_by_Jusepe_de_Ribera.jpg">https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Saint_Francis_of_Assisi_by_Jusepe_de_Ribera.jpg</a></small></em></p>
<p>Choose language: <div class="trp_language_switcher_shortcode">
<div class="trp-language-switcher trp-language-switcher-container" data-no-translation>
    <div class="trp-ls-shortcode-current-language">
        <a href="#" class="trp-ls-shortcode-disabled-language trp-ls-disabled-language" title="Tongan" onclick="event.preventDefault()">
			 Tongan		</a>
    </div>
    <div class="trp-ls-shortcode-language">
                <a href="#" class="trp-ls-shortcode-disabled-language trp-ls-disabled-language"  title="Tongan" onclick="event.preventDefault()">
			 Tongan		</a>
                    <a href="https://anglicanhistories.org/wananga-category/world-council-of-churches/feed/" title="English">
             English        </a>

        </div>
    <script type="application/javascript">
        // need to have the same with set from JS on both divs. Otherwise it can push stuff around in HTML
        var trp_ls_shortcodes = document.querySelectorAll('.trp_language_switcher_shortcode .trp-language-switcher');
        if ( trp_ls_shortcodes.length > 0) {
            // get the last language switcher added
            var trp_el = trp_ls_shortcodes[trp_ls_shortcodes.length - 1];

            var trp_shortcode_language_item = trp_el.querySelector( '.trp-ls-shortcode-language' )
            // set width
            var trp_ls_shortcode_width                                               = trp_shortcode_language_item.offsetWidth + 16;
            trp_shortcode_language_item.style.width                                  = trp_ls_shortcode_width + 'px';
            trp_el.querySelector( '.trp-ls-shortcode-current-language' ).style.width = trp_ls_shortcode_width + 'px';

            // We're putting this on display: none after we have its width.
            trp_shortcode_language_item.style.display = 'none';
        }
    </script>
</div>
</div></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>‘Oku ‘ilo ‘e he kau Kalisitiané ‘a e fatongia ‘o e kau palōfita ‘i he Fuakava Motu‘á pea me he hisitōlia ‘o e Siasí. Na’e ui ‘e he ‘Otua e kau Palōfitá ‘i he ngaahi kuonga/vaa‘i taimi pau ke nau lea ki he ngaahi palopalema kehekehe pe. Na‘e pukepuke ‘e kau Palōfitá ‘a e ngaahi fatongia kehekehe, ‘o kau ai ‘enau hoko ko e kau matāpule ma ‘a e ‘Otuá ‘o fakafou ‘i hono vahevahe ‘o e ngaahi fekau kuo fakamānava‘i, kikite‘i ‘o e ngaahi me‘a ‘i he kaha‘ú, malanga‘i e ngaahi fekau fakalotolahi ‘a e ‘Otuá, kikite, tala ‘o e finangalo ‘a e ‘Otua ki he kakai, ‘o nau hoko foki ko e kau taki  fakamōlalé/poto mo e kau fakaanga/fakafepaki/fakalelei ‘o ‘enau ngaahi sōsaietí.<a href="#footnotes"><sup>[1]</sup></a> Neongo na‘e ‘iloa e kau Palōfitá ki hono talaki ‘o e ngaahi fekau tala fakatu‘utāmaki mo ha fakaevaha ‘oku tu‘unukumai, na‘a nau ‘ave foki mo e ngaahi fekau fakalotolahi mo e ‘amanaki lelei ki he kakai ‘a e ‘Otuá. ‘Oku ou taukave ko e tokotaha tohi hisitōlia ko ‘Amelika ko Lynn T. White Jr. ko e pālofita ‘o e palopalema faka‘ātakaí ‘i he 1960 tupú. Ko ‘ene fuofua ngāue na’e tupu mei ai ‘a hono tokangaekina e fakatupu ‘a e ‘Otuá ‘i he Kōsilio ‘o e ngaahi Siasi ‘o Māmaní (WCC).</p>
<p>Ko e hisitōlia ‘o e tokangaekina ‘o e ‘ātakai ‘i he malumalu ‘o e WCC, ‘oku malava ke ‘ilo hono tupu’anga mei he ngaahi tali kehekehe ki he tohi ‘iloa ‘a White, “Ko e ngaahi Aka Fakahisitōlia ‘o ‘etau ngaahi Palopalema Faka‘ātakai”, ‘i he 1967.<a href="#footnotes"><sup>[2]</sup></a> Na‘e pehē ‘e White ko e palopalema faka‘ātakaí na‘e ‘i ai ‘a hono ngaahi aka fakalotu, ‘a ia ‘oku fekau‘aki ia mo e fakakaukau Kalisitiane faka-Uēsite fuoloa ‘oku pehē, ‘oku pulefakaleveleva ‘a e fa‘ahinga e tangatá ki natula. Na‘e kau lahi e tohi ‘a White ki hono fakae‘a ‘a e lahi fau e ngaahi ‘ulungaanga mo e ngaahi fakakaukau faka-Kalisitiane ‘oku ne fakatupunga e maumau ki he ‘ātakaí, mo hono teke ‘a e ngaahi kautaha ‘i loto mo e vaha‘a ‘o e ngaahi siasí ke nau fefa‘uhi mo e tukulaumea ko ‘ení, mo e founga ke nau fakalakalaka ai kimu‘a. ‘I he kongatohi ko ‘ení, te u fakafehokotaki ai ‘a e ngāue faka‘atamai ki he hisitōlia ‘o e feliuliuaki e ‘eá ki he tali ‘a e Kōsilio e ngaahi Siasi ‘o Māmani (WCC) ‘i he kuohilí mo e lolotongá ki he palopalema ‘o e feliuliuaki ‘a e‘eá.</p>
<p>Na‘e fu‘u manakoa ‘a e ngāue ‘a White, ko e ’uhinga lahi pē, ko e lahi fau ‘a e tūkunga na‘e paaki aí: ko e tupulekina ‘o e ngaahi fetu‘utaki fakasaienisi fekau‘aki mo e ngaahi ola ‘o e ngāueta‘efakapotopoto ‘a e fa‘ahinga e tangatá ki he ‘ātakaí, ‘a ia na‘e hoko ‘o fu‘u e‘a ‘i he 1960 tupú, fakataha mo e hokohoko e ngaahi maumau faka‘ātakai lalahi na‘e ‘ikai toe lava ke fakaikai‘i. ‘I ‘Amelika, ke fakatātā‘aki, na‘e ‘i ai ‘a e mafolalahi ‘o e kohutamaki ‘i he Kolomu‘a Niu ‘Ioké mo Losi ‘Enisela, mahua ‘a e lolo lahi ‘i Sanita Pāpulā ‘i Fēpueli 1969, mo e ngaahi vela ‘i he Vaitafe Kuāhoukā ‘i Sune ‘o e ta‘u tatau. Ko e kotoa e ngaahi fakatamaki ko ‘ení na‘a ne tohoaki‘i e tokanga ‘a e kakaí ‘o ‘Amelila ‘o fakafou he ngaahi fakamatala ongoongó, ‘o ne fakatupu ‘a e fakatokanga mo e hoha‘a.<a href="#footnotes"><sup>[3]</sup></a></p>
<p>Tānaki atu ki he ngaahi ‘iveni ko ‘ení, ‘a e hokohoko ‘o e ngaahi tohi ‘iloa na‘e paaki ‘o tohoaki’i e tokanga ‘a e kakai. Ko e tohi ‘a Rachel Carson ‘i he 1962 <em>Silent Spring</em> na‘a ne tukuaki‘i e ngāue‘anga kemikalé ‘i hono tukuatu e fakamatalahala ki he kakaí, fūfū‘i e mo‘oni fekau‘aki mo e nunu‘a fakatu‘utāmaki ‘o e DDT (faito‘okona fakangoue) ki he ‘ātakaí. Na‘e toe tukuaki‘i foki ‘e Carson ‘a e kau ‘ofisiale fakapule‘angá ‘i hono faka‘atā e kemipeini fakamāketi ‘a e ngāue‘anga kemikalé kae ‘ikai ke toe fehu‘ia.<a href="#footnotes"><sup>[4]</sup></a> Ko e tohi ‘a Paul Ehrlich <em>The Population Bomb</em>, na‘e fuofua paaki ‘i he 1968 pea na‘a ne fakafehokotaki ai ‘a e ngaahi ‘iveni faka‘ātakai faka‘aufuli mo hono ngāue ta‘efakapotopoto‘aki ‘e he fa‘ahinga e tangata e ‘ātakaí, ‘o tokoni‘i e kakaí ke nau lāu‘ilo ‘a e ngaahi palopalema ko ‘ení ‘oku nau felālāve‘i kotoa pē. Fakatātā‘aki ‘eni, ko e tupu vave ‘o e tokolahi e kakaí ‘oku ne hiki hake ai pē ‘a e ngaahi fiema‘u ki he ngaahi koloa ‘oku fakangatangata, ‘o‘oku fakaiku ai ki he ngaahi tu‘utu‘uni fakavalevale ki he anga hono ngāue‘aki ‘o e ngaahi koloá. Ko e ngaahi ‘iveni faka‘ātakai kuo ne ‘ākilotoa e kakaí, fakataha mo e lelei e fakafetu‘utaki atu ‘o e ngaahi tohi fekau‘aki mo e ‘ātakaí, ‘o ne ue‘i e kakai ‘o ‘Ameliká ke nau uingaki ‘a e liliú.<a href="#footnotes"><sup>[5]</sup></a> This spread to other countries as well.</p>
<p>Na‘e hanga ‘e he tohi ‘a White ‘o fakataumai e ‘ulungaanga ta‘efakapotopoto na‘e fakamatala‘i ‘i he ngāue ‘a Carson mo Ehrlich ki he ngaahi talanoa fakatupu ‘o e Lotu faka-Kalisitiané, ‘o hangē ko Senesi 2, ‘a ia ‘oku ne tala ai ko e fa‘ahinga e tangatá ‘a e senitā ‘o e fakatupú, kae tukuhifo ‘a natula ia ki he fatongia ko e poupou pē ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Fakatatau ki he kau ‘ikolosia tokolahi na‘a nau toki fa‘utohi kimui mai ‘ia White, koe‘uhī ko e fa‘ahinga tui faka-Kalisitiane ko ‘eni, kuo hanga ai ‘e he kau Kalisitiané ‘o ngāue ta‘efakapotopoto‘aki ‘a natula ki he‘enau ngaahi tānakilelei siokita pea maumau lahi kuo ki he ‘ātakaí mo e ngaahi me‘a mo‘ui kehé.<a href="#footnotes"><sup>[6]</sup></a> ‘Oku fu‘u fehangahangai ‘aupito ‘eni ia mo e kakai tu‘ufonua tokolahi—‘o kau ai e kau Tongá—mo ‘enau ngaahi tui mo e angafai kimu‘a ‘enau fengāue‘aki mo e kau Kalisitiane misinale mei ‘Iulopé. Na‘e tui e kau Tongá ‘i he fekaukau‘aki mo e taha ‘o e fakatupú, pea ko e fa‘ahinga e tangatá ko e konga pē, kae ‘ikai ko e senitā ia ‘o e fakatupú. Te tau toki hoko atu ki he talanoa ‘o e tali ‘a e ngaahi siasí ‘i Tonga ki he feliuliuaki ‘o e ‘eá ‘i ha konga tohi ‘amuiange.</p>
<p>Na‘e fokotu‘u ‘e White kuo pau ke toe vakai‘i ‘e he lotu faka-Kalisitiané ‘ene ngaahi makatu‘ungamahu‘ingá mo e ngaahi tuí kae lava ke ma‘u ha ngaahi founga fo‘ou ke mahino ‘a e vāfekau‘aki ‘i he vaha‘a ‘o e fa’ahinga e tangatá mo e ‘ātakaí. ‘Oku kau heni ‘a e fiema‘u ki he lotu faka-Kalisitiané ke liliu ‘a e fa‘ahinga teolosia ‘a ē ‘oku ne tala ‘oku pule fakaleveleva e fa‘ahinga ‘o e tangatá ki natula. Neongo e tukuaki‘i mālohi ‘e White ‘a e Lotu Kalisitiane faka-Uesité ki he ngaahi aka ‘o e palopalema faka‘ātakaí, na‘e ‘ikai hanga ‘e he‘ene pepa ‘o tukuange ‘a e tui faka-Kalisitiané. ‘O hangē ko ‘ene taukavé, “Koe‘uhī ko e kongalahi ‘o e ngaahi aka ‘o hotau faingata‘a‘iá ‘oku fakalotu, ko e faito‘o ki aí kuo pau ke fakalotu ‘a hono uhó.”<a href="#footnotes"><sup>[7]</sup></a> Na‘e fokotu‘u mai leva ‘e White ha ngaahi founga ‘e ala ngāue‘aki ‘e he kau Kalisitiané. Fakatātā‘aki eni, ‘oku fiema‘u ke toe vakai‘i ‘e he kau Kalisitiané ‘a e ngaahi makatu‘ungamahu‘ingá mo e ngaahi tui ‘a ē ‘oku ne tokangaekina e ‘ātakaí—hangē ko hono fakatolonga, faka‘apa‘apa‘i mo malu‘i e fakatupu ‘a e ‘Otuá (Sen 2:15; Saam 24:1)—pea fai e langá ‘i he ngaahi tafa‘aki ko iá. Ko e fakatātā ‘e taha, ko e molomolomuiva‘e ‘ia Sanita Falanisisi ‘o ‘Āsisí, tautautefito ki he‘ene tokangaekina ‘a natulá.<a href="#footnotes"><sup>[8]</sup></a></p>
<p>‘I he ta‘u ‘e nimangofulu kuohilí, kuo tokolahi e fa‘ahinga kuo fai ‘enau lau ki he tohi ‘a White, ‘o tatau ‘i hono poupou‘i mo hono fakafepaki‘i ‘a ‘ene taukavé. ‘I he fakamāmanilahí, kuo tataki ‘e he ngaahi laauleá ha ngaahi liliu ‘i he ngaahi fungavaka kehekehe ‘o e ngaahi siasí; neongo kuo fakatahataha e kau ‘Ingilaní/‘Episikopeliané ‘i hono poupoua e tokangaekina ‘o e ‘ataki, ka ko e ngaahi fungavaka kehe ‘o e siasí (e.g. Penitekosi mo e ‘Evalgelio) kuo nau fakafefeka‘i ‘enau fakafepaki ki he tokangakina ‘o e’atakai. ‘Oku ‘i ai foki mo e ngaahi siasi ‘oku ‘ikai te nau tali ‘e kinautolu ‘oku mo‘oni ‘a e feliuliuaki e ‘eá, pea ‘oku toe ‘i ai pē mo e fa’ahinga ‘oku nau toe siofi ‘enau teolosia faka-Kalisitiané mo e ngaahi ‘ulungaanga-tu‘ufonua ‘o e ngaahi feitu‘u ‘oku nau tu‘u aí. Neongo ‘a e tu’u kehekehe ‘a e ngaahi siasí fekau’aki mo e feliuliuaki ‘o e ‘eá, ‘oku mahu‘inga ke fakamamafa’i ‘a e hanga ‘e he fekau fakapalōfita ‘a White ‘o ne fakahoko ha liliu mahu‘inga ki he ngaahi siasí mo e anga ‘enau vakai ki he ‘ātakaí, ‘i he ngaahi ta‘u ‘e onongofulu kuohilí.</p>
<p>Ko e ngaahi solova‘anga na‘e fokotu‘u ‘e White ‘i he‘ene ngaahi palōfisaí kuo lahi ‘a hono to’o ko e fakatokanga, pea ko hono fakafelāve‘i ‘o e Kalisitiané mo e ngaahi teolosia faka‘ātakaí kuo tala ‘oku mahu‘inga, ‘o hangē ‘oku ‘asi he founga kuo ngāue‘aki ‘e he Kōsilio ‘o e ngaahi Siasi ‘o Māmaní (WCC). Ko e WCC ‘oku fa‘u‘aki ‘a e tokolahi taha ‘o e ngaahi siasi ‘Ofokosi ‘o māmaní (Hahake mo ‘Esia), ‘Afilika ‘Inisitiueti, ‘Ingilani, ‘Āsilia, Papitaiso, ‘Evalngelio, Lutelo, Menonaite, Metotisi, Molāvia, Katolika-Motu‘a, Penitekosi, Lifoomu, ‘Iunaite/‘Iunaitieti mo e ngaahi siasi Tau‘atāina, Kau Tisaipale ‘o Kalaisi mo e Felenite (Kueki). Ko e hisitōlia lōloa ‘o e WCC, talu mei he 1960 tupu ki he ‘ahó ni, ‘a ‘enau tokangaekina ‘a e mo‘ui lelei ‘o e fa‘ahinga e tangatá mo e ‘ātakaí, tautautefito ki he‘ene ngaahi hoha‘a fekau’aki mo e ngaahi tesi me‘atau faka‘ātomí mo hono fakatupulekiná. ‘I he kongalahi ‘o e hisitōlia ‘o e WCC, kuo ne takimu‘a ‘i kaluseti ke teke ke ta’ofi e ngaue’aki e me‘ataú. Ko e tokangaekina ‘ae ‘atakai ‘e he WCC kuo faka‘ai‘ai mo poupou‘i ‘i he ngaahi ta‘ú lahi ‘o fakafou mai ‘i hono kau mēmipa siasi ‘i he kolopé. Kuo hoko ‘a e misiona faka‘eukamenikale, fakamaautotonu fakasōsiale, ngaahi palopalema faka‘ātakaí mo e ngaahi ‘īsiu kehe kuo ne iku ki hono fa‘u ‘o e Konifelenisi ‘o e ngaahi Siasi ‘i he Pasifikí (PCC), ‘o hoko ko e konga ‘o e WCC pea mo hono ngaahi sino pulé ‘i he kongalotoloto ‘o e 1960 tupú, ‘a ia ko e kaveinga eni ‘o e konga tohi hokó. Pea neongo ‘ene ngaahi talamālie ‘oku ne tokangaekina e ‘ātakaí, te tau toki sio ‘i he konga tohi hokó, ki he tali ‘a e WCC ki he ngaahi paolpalema faka‘ātakaí talu ‘ene kamata mai, ‘oku kei fakangatangata pē ia ki he ngaahi talatalanoa mo e ngaahi fono, ka ‘oku te‘eki ke ‘i ai ha ngaahi ngāue sino ha mai ke tau siomata ‘oku hoko he fonuá.<br /><br />
<i>Translated by Rev. Dr. Laiseni Liava’a and Dr. 'Alaimaluloa Toetu'u-Tamihere</i></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>This is the second in a series of four posts. Click here for the first post: <a href="https://anglicanhistories.org/wananga/history-of-care-for-gods-creation-within-the-church-its-time-to-walk-the-talk/">A History of Care for God&#8217;s Creation within the Church: It&#8217;s Time to Walk the Walk!</a> Click here for the third post: <a href="https://anglicanhistories.org/wananga/pacific-conference-of-churches-pcc-lack-of-practical-initiatives-to-addressing-the-climate-crisis/">The Pacific Conference of Churches (PCC) and Practical Initiatives Addressing the Climate Crisis</a>. Click here for the fourth post: <a href="https://anglicanhistories.org/wananga/churches-and-climate-change-in-tonga-a-real-measure-of-the-effectiveness-of-pacific-conference-of-churches-climate-works/">Churches and Climate Change in Tonga: A Real Measure of the Effectiveness of Pacific Conference of Churches’ Climate Works</a></p>
<p>&nbsp;</p>
<hr />
<h4 id="footnotes">Footnotes</h4>
<p><sup>1</sup> Dorothy Emmet, ‘<a href="https://doi.org/10.2307/2844048">Prophets and Their Societies</a>’, <em>The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland</em> 86, 1 (1956), 13–23.</p>
<p><sup>2</sup> Lynn T. White, Jr., ‘<a href="https://inters.org/files/white1967.pdf">The Historical Roots of Our Ecological Crisis</a>’, <em>Science</em> 155 (March 1967), 1203-7.</p>
<p><sup>3</sup> Michigan in the World and the Environmental Justice HistoryLab, ‘“<a href="https://michiganintheworld.history.lsa.umich.edu/environmentalism/exhibits/show/main_exhibit/origins/-environmental-crisis--in-the-">Environmental Crisis” in the Late 1960s · Exhibit · Give Earth a Chance: Environmental Activism in Michigan</a>’, Projects of the U-M History Department (accessed 31 July 2024).</p>
<p><sup>4</sup> Rachel Carson, <em>Silent Spring</em> (Houghton Mifflin, 1962). For a reflection on its significance, see: Dorothy McLaughlin, ‘<a href="https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/nature/disrupt/sspring.html">Silent Spring Revisited | Fooling With Nature | FRONTLINE | PBS</a>’, n.d. (accessed 31 July 2024).</p>
<p><sup>5</sup> Paul Ehrlich, <em>The Population Bomb</em> (Ballantine Books, 1968). Further discussed in “<a href="https://michiganintheworld.history.lsa.umich.edu/environmentalism/exhibits/show/main_exhibit/origins/-environmental-crisis--in-the-">Environmental Crisis” in the Late 1960s · Exhibit · Give Earth a Chance: Environmental Activism in Michigan</a>’.</p>
<p><sup>6</sup> Paul Collins, <em>God’s Earth: Religion as if Matter Really Mattered</em> (A Dove Publication, 1995), 87; Peter Harrison, “Having Dominion: Genesis and the Mastery of Nature,” in R. J. Berry, ed, <em>Environmental Stewardship: Critical Perspectives – Past and Present</em> (T &amp; T Clark International, 2006), 21; Thomas Sieger Derr, “<a href="https://worldview.carnegiecouncil.org/archive/worldview/1975/01/2463.html/_res/id=File1/">Lynn White and his Magical Essay – Religion’s Responsibility for the Ecological Crisis: An Argument Run Amok</a>”; Lisa Sideris, “Environmental Ethics, Ecological Theology and Natural Selection,” in R. J. Berry, ed., <em>Environmental Stewardship: Critical Perspectives – Past and Present</em> (T &amp; T Clark International, 2006), 160, just to name a few.</p>
<p><sup>7</sup> <a href="https://inters.org/files/white1967.pdf">White</a>, 1207.</p>
<p><sup>8</sup> <a href="https://inters.org/files/white1967.pdf">ibid</a>., 1208.</p><p>The post <a href="https://anglicanhistories.org/tonga/wananga/lynn-white-jr-and-origin-of-care-for-gods-creation-in-the-world-council-of-churches/">Lynn White Jr. and the Origin of Care for God’s Creation in the World Council of Churches</a> appeared first on <a href="https://anglicanhistories.org/tonga">He Taonga Tuku Iho</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>A History of Care for God’s Creation within the Church: It’s Time to Walk the Talk!</title>
		<link>https://anglicanhistories.org/tonga/wananga/history-of-care-for-gods-creation-within-the-church-its-time-to-walk-the-talk/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Imelda]]></dc:creator>
		<pubdate>Wed, 27 Nov 2024 02:09:04 +0000</pubdate>
				<guid ispermalink="false">https://anglicanhistories.org/?post_type=wananga&#038;p=3213</guid>

					<description><![CDATA[<p>Rev. Dr. Laiseni Liava’a introduces his series, published here in English and Tongan, about care for creation and the climate crisis.</p>
<p>The post <a href="https://anglicanhistories.org/tonga/wananga/history-of-care-for-gods-creation-within-the-church-its-time-to-walk-the-talk/">A History of Care for God’s Creation within the Church: It’s Time to Walk the Talk!</a> appeared first on <a href="https://anglicanhistories.org/tonga">He Taonga Tuku Iho</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Choose language: <div class="trp_language_switcher_shortcode">
<div class="trp-language-switcher trp-language-switcher-container" data-no-translation>
    <div class="trp-ls-shortcode-current-language">
        <a href="#" class="trp-ls-shortcode-disabled-language trp-ls-disabled-language" title="Tongan" onclick="event.preventDefault()">
			 Tongan		</a>
    </div>
    <div class="trp-ls-shortcode-language">
                <a href="#" class="trp-ls-shortcode-disabled-language trp-ls-disabled-language"  title="Tongan" onclick="event.preventDefault()">
			 Tongan		</a>
                    <a href="https://anglicanhistories.org/wananga-category/world-council-of-churches/feed/" title="English">
             English        </a>

        </div>
    <script type="application/javascript">
        // need to have the same with set from JS on both divs. Otherwise it can push stuff around in HTML
        var trp_ls_shortcodes = document.querySelectorAll('.trp_language_switcher_shortcode .trp-language-switcher');
        if ( trp_ls_shortcodes.length > 0) {
            // get the last language switcher added
            var trp_el = trp_ls_shortcodes[trp_ls_shortcodes.length - 1];

            var trp_shortcode_language_item = trp_el.querySelector( '.trp-ls-shortcode-language' )
            // set width
            var trp_ls_shortcode_width                                               = trp_shortcode_language_item.offsetWidth + 16;
            trp_shortcode_language_item.style.width                                  = trp_ls_shortcode_width + 'px';
            trp_el.querySelector( '.trp-ls-shortcode-current-language' ).style.width = trp_ls_shortcode_width + 'px';

            // We're putting this on display: none after we have its width.
            trp_shortcode_language_item.style.display = 'none';
        }
    </script>
</div>
</div></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Kuo tu‘olahi ‘a hono fakamanatu ki he Siasí,<a href="#footnotes"><sup>[1]</sup></a> “Ke mou hoko ko e kau ngāue ‘o e folofola, ‘o ‘ikai ko e kau fanongo pē, ‘o mou kākā‘i ‘akimoutolu.”<a href="#footnotes"><sup>[2]</sup></a> ‘I he tu‘unga fakamāmanilahí, kuo kau fakataha ‘a e Siasi ’Ingilaní mo e ngaahi siasi ‘Otokosi, Lutelo, Pelesipita, Kueki, Katolika mo e Metotisi, ‘i he ofongi he ngaahi palopalema faka‘atakaí, tautautefito ki he ngaahi nunu’a he uesia ‘o natula mei he feliuliuaki ‘o e ‘eá ‘oku tau fehangahangai mo ia he kuonga ní. Neongo iá, ‘oku fakahā ‘e he ngaahi fakatotolo ko e tokolahi ’o e tali ‘a e ngaahi siasi ko eni ki he palopalema ni ko e talanga pe mo e fono ‘i he ta’u ‘e nimangofulu kuohilí, kae si’isi’i ha ngāue ke fakahoko foki. ‘Oku matu’aki fiema‘u ke fakahoko ‘e he ngaahi siasí ha ngāue fakavavevave he taimí ni—‘oku fakaha eni ‘i he ngaahi talanga kuo fakahoko—pea ko e nunu’a ‘o e ‘ikai ke fakahoko leva ha ngāué ki ai, ‘e matu’aki mahu‘inga ki he Pasifiki.  Kuo lahi e ngaahi fakatotolo kuo fakahā ‘a e fepaki tonu ‘a e ngaahi ‘otu motu ‘o e Pasifiki mo e nunu’a ‘o e feliuliuaki ‘o e ‘ea.<a href="#footnotes"><sup>[3]</sup></a> Ko Tonga (‘a ia ‘oku ngāue‘aki ko e fakatātā ‘i he ngaahi konga ka hoko mai) ‘oku fika ua ia ‘i he tu‘u fakamāmanilahi ‘i he tu‘ulavengofuataha ki he nunu‘a ‘o e fakatamaki fakaenatulá mo e feliuliuaki ‘o e ‘eá, ka ko e ngaahi tali ‘a e ngaahi siasi lahi tahá ko e talanga pe mo e fono.<a href="#footnotes"><sup>[4]</sup></a></p>
<p>‘I he ngaahi konga tohi ka hoko maí, te u talanoa ki he hisitōlia ‘o e tokangaekina ‘o e ‘atakaki na’e fakatupu ‘e he ‘Otuá ‘i he loto‘i Siasí ‘o lave ki he va’a kehekehe ‘e tolu  faka‘eukuimenikale: 1) Kōsilio ‘o e ngaahi Siasi ‘a Māmaní (Fakamāmanilahi), 2) Konifelenisi ‘o e ngaahi Siasi ‘i he Pasifikí (Fakavahefonua), mo e 3) Kōsilio ‘o e ngaahi Siasi ‘i Tongá/Fōlomu ‘o e Kau Takilotu ‘i Tongá (Fakalotofonua). ‘I he konga tohi ‘uluakí, te u talanoa ai ki he mahu‘inga ke fakatokanga’i ‘a e ngaahi nunu’a ‘o e feliuliuaki ‘o e ‘eá ki he‘etau mo‘uí, mo e fiema‘u ki he ngaahi siasí ke nau fakahoko ha ngāue he vave tahá. Hili leva ia, te u sio ki he tali ‘i he kuohilí mo e lolotongá ni ‘a e Kōsilio ‘o e ngaahi Siasi ‘o Māmaní mo e Konifelenisi ‘o e ngaahi Siasi ‘i he Pasifikí ki he palopalema faka‘atakaí, ‘aki hano fakamamafa‘i ‘a e fatongia fakapalōfita ‘a Lynn White Jr mo e ngaahi founga na‘a ne fakafepaki ‘a e anga tu’uma’u ‘a e ngaahi siasí, ‘o iku ai ki he fakalakalaka ‘o e tokangaekina e ‘ātakai ‘e he siasí mo hono fokotu‘u ‘o e Konifelenisi ‘o e ngaahi Siasi ‘i he Pasifikí. ‘I he konga tohi hono tolú, te u talanoa ai ki he tali ‘a e Konifelenisi ‘o e ngaahi Siasi ‘i he Pasifikí ki he feliuliuaki ‘o e ‘eá. ‘Oku mahu‘inga eni koe‘uhi te ne fakahā ai ‘a e ngaue kuo fakahoko ‘e he ngaahi siasí mo hono ola foki. Faka‘osí, ‘i he konga tohi hono fā, te u fakama’ama’ala ‘a e anga hono tali ‘e he Kōsilio ‘o e ngaahi Siasi ‘i Tongá mo hono kau taki ki he faingata‘a ‘o e feliuliuaki ‘o e ‘eá pea mo e ngāue kuo lavá. Te u fakamamafa’i ‘a hono ‘uhinga ‘o eni ‘i he sio ki he fa’unga ‘o e Matakali ‘e Tolu ‘o e Siasi ‘Ingilani ‘i he Pasifiki, pea aofangatuku‘aki ha ngaahi fale’i, ke tokangaekina’aki ‘a e ‘atakai na’e fakatupu ‘e he ‘Otuá.</p>
<p>Ko e ‘Tokangaekina ‘o e fakatupu ‘a e ‘Otuá’ ko e tefito‘i mo‘oni mahu‘inga kuo ne hoko ko e makatu‘unga ‘o e ngaahi kominiuti ‘o e siasi tokolahi, ‘o kau atu foki mo e Siasi ‘Ingilaní mo ‘ene misiona, ‘o laka hake he ta‘u ‘e nimangofulu tupu. ‘I he Pasifikí, ko e siasí ‘oku mātu’aki lahi ‘ene mafai ke ue’i e sio, ‘ulungaanga mo e tali e kakai fekau’aki pea mo e ngaahi palopalema faka‘ātakaí. Ko ia ai, ‘oku mahu‘inga ke fekumi ki ha ngaahi founga ‘e malava ai ke toe fakatupulekina mo longomo‘ui ange ai ‘a e siasí, pea ‘i he‘enau fai pehē, ‘e hoko leva ‘o fakaivia honau ngaahi mēmipá ke nau tokangaekina ‘a e fakatupu ‘a e ‘Otuá. ‘I he lotofale ‘o e Siasi ‘Ingilaní, ko hono tokangaekina ‘o e fakatupu ‘a e ‘Otuá ‘oku mahu‘inga koe‘uhī ko e ngaahi uesia-kovi ‘o e feliuliuaki ‘o e ‘eá ‘i he‘etau ngaahi mo‘uí mo e ma‘u‘angamo‘uí, pea koe‘uhí ko e nima‘i Maaka ia ‘o e Taumu‘a-Misiona.<a href="#footnotes"><sup>[5]</sup></a> ‘I he Komuniō ‘Ātakai Fehokotaki ‘a e Siasi ‘Ingilaní (ACEN), ‘oku tukupā ‘a e Siasi ‘Ingilaní ke malu‘i, fakatolonga, mo fakafo‘ou ‘a e māmaní. ‘E ‘ikai toe fiema‘u ke toutou fakamamafa‘i ‘a e mahu‘inga ke tau fakahoko ‘a e ngāué ni, ‘o ‘ikai ngata pē foki ko kitautolu ko e kupu ‘i he sino ‘o e māmani, ka ‘oku tau fakafalala foki ‘i hono ‘ātakaí ‘o tau ma’u mo’ui mo lakalakaimonū mei ai. Ko e ‘aho kotoa pē ‘oku tau fakafalala ‘i he ‘ea ‘o e māmaní ke tau mānava, ko ‘ene vaí ke tau inu, ‘ene me‘akai ke tau kai. ‘Oku mātu‘aki mahu‘inga ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ke ne ‘ilo ko e hokohoko atu ‘a ‘etau mo‘uí ‘oku makatu‘unga ‘i he māmaní. Kuo pau ke fakamātoato ‘etau tokanga‘i e fakatupu ‘a e ‘Otuá mo ngāue fakavavevave ki he ngaahi nunu’a ‘o e feliuliuaki ‘o e ‘eá ‘i he ‘ahó ni.
<br /><br />
<i>Translated by Rev. Dr. Laiseni Liava’a and Dr. 'Alaimaluloa Toetu'u-Tamihere.</i></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>This is the first in a series of four posts. Click here for the second post: <a href="https://anglicanhistories.org/wananga/lynn-white-jr-and-origin-of-care-for-gods-creation-in-the-world-council-of-churches/">Lynn White Jr. and the Origin of Care for God’s Creation in the World Council of Churches</a>. Click here for the third post: <a href="https://anglicanhistories.org/wananga/pacific-conference-of-churches-pcc-lack-of-practical-initiatives-to-addressing-the-climate-crisis/">The Pacific Conference of Churches and Practical Initiatives Addressing the Climate Crisis</a>. Click here for the fourth post: <a href="https://anglicanhistories.org/wananga/churches-and-climate-change-in-tonga-a-real-measure-of-the-effectiveness-of-pacific-conference-of-churches-climate-works/">Churches and Climate Change in Tonga: A Real Measure of the Effectiveness of Pacific Conference of Churches’ Climate Works</a></p>
<p>&nbsp;</p>
<hr />
<h4 id="footnotes">Footnotes</h4>
<p><sup>1</sup> Every time the word ‘Church’ appears with the capital ‘C’ and without a modifier in front, I refer to the whole Christian church, encompassing various denominations.</p>
<p><sup>2</sup> James 1:22, <em>The Bible</em> (New Revised Standard Version Updated Edition, 2022).</p>
<p><sup>3</sup> R. K. Pachauri and L. A. Meyer, eds, <em>Climate Change 2014: Synthesis Report. Contribution of Working Groups I, II and III to the Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change</em> (IPCC, 2014). Ministry for Meteorology, Energy, Information, Disaster Management, Climate Change and Communications [MEIDECC], <a href="https://unfccc.int/sites/default/files/resource/Final%20TNC%20Report_December%202019.pdf"><em>Kingdom of Tonga Third National Communication on Climate Change</em></a>, December 2019, 12; E. H. Havea, ‘Climate Change Education in Tongan secondary schools’ (PhD diss., University of Waikato, 2020); Dhrishna Charan, Kushaal Raj, Ravneel Chand, Lionel Joseph, and Priyatma Singh, ‘<a href="https://doi.org/10.1007/978-3-319-70703-7_4">At the Frontline of Climate Change: Adaptation, Limitations and Way Forward for the South Pacific Island States</a>’, in <em>Climate Change Impacts and Adaptation Strategies for Coastal Communities</em>, ed. W. Leal Filho, (Springer, Cham: 2018), 69–85.</p>
<p><sup>4</sup> Peter Mucke, ed., <em>WorldRiskReport 2020; Focus: Forced Displacement and Migration</em> (Bündnis Entwicklung Hilft And Ruhr University Bochum – Institute for International Law of Peace and Armed Conflict (IFHV), 2020), 7. The World Risk Report has been published annually since 2011 by Bündnis Entwicklung Hilft. Since 2017, the Institute for International Law of Peace and Armed Conflict (IFHV) at the Ruhr University Bochum has been responsible for the scientific management and calculation of the World Risk Index contained in the report. The figures published this summer by the UN Refugee Agency are alarming: almost 80 million people are currently fleeing their homes, and refugees at the EU’s external borders and internally-displaced persons in their own countries continue to die every day.</p>
<p><sup>5</sup> The Five Marks of Mission are widely accepted by Anglicans across the globe. These five mission statements offer a practical guide to the holistic nature of mission. The fifth mark of mission states: “To strive to safeguard the integrity of creation and sustain and re-new the life of the earth”. See ‘<a href="https://anglicanschools.nz/misc-resources/five-marks-of-mission/">Five Marks of Mission</a>’, <em>Anglican Schools of Aotearoa New Zealand &amp; Polynesia</em> (blog) (accessed 29 July 2024), and Anglican Communion Office, ‘<a href="http://www.anglicancommunion.org/mission/marks-of-mission/history.aspx">Anglican Communion: History</a>’, (accessed 29 July 2024), for further details.</p><p>The post <a href="https://anglicanhistories.org/tonga/wananga/history-of-care-for-gods-creation-within-the-church-its-time-to-walk-the-talk/">A History of Care for God’s Creation within the Church: It’s Time to Walk the Talk!</a> appeared first on <a href="https://anglicanhistories.org/tonga">He Taonga Tuku Iho</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>